STEM je pristup edukaciji odnosno obrazovanju koji se temelji na kombinaciji različitih područja, predmeta i načina razmišljanja. Pojam STEM je akronim početnih slova riječi na engleskom jeziku – science, tehnology, engineering i mathematics, a prvi put se počeo spominjati još 1998. godine. Naime, već su se tada počele javljati inicijative nastavnika koji su željeli unaprijediti školske kurikulume i poboljšati položaj STEM područja u obrazovnom sustavu.

STEM pristup obrazovanju obuhvaća četiri područja:

• znanost
• tehnologija
• inženjerstvo
• matematika

Znanost u STEM-u obično se odnosi na dvije od tri glavne grane znanosti: 

1. prirodne znanosti, uključujući biologiju, fizikui kemiju;
2. formalne znanosti, čiji je primjer matematika, zajedno s logikom i statistikom.

Treća glavna grana znanosti, društvena znanost kao što su: psihologija, sociologija i politička znanost, kategorizirane su odvojeno od STEM-a.

Bez obzira na to što STEM potiče učenje koje nije svrstano u određeni predmet, u školama ipak postoje STEM predmeti. To su predmeti koji ne pripadaju društveno-humanističkoj i umjetničkoj grupi predmeta. U kontekstu hrvatskog obrazovnog sustava STEM predmeti u osnovnim i srednjim školama su:

• kemija
• biologija
• fizika
• matematika
• geografija
• informatika
• tehnička kultura

Potrebno je istaknuti da se u posljednjih nekoliko godina potiče suradnja u STEM području i društveno-humanističkom području. Studenti na STEM fakultetima sve se više uključuju u brojne projekte društveno korisnog učenja što znači da u svom području traže rješenja za probleme u zajednici. Primjerice, osmišljavaju aplikacije koje poboljšavaju kvalitetu života slijepih ili slabovidnih osoba, svoja znanja i iskustva koriste u raznim volonterskim aktivnostima i slično. To znači da STEM područje svakako ne isključuje u potpunosti društveno-humanističko ili umjetničko područje, ali smjer u kojem će se razvijati svakako ovisi o obrazovanju novih generacija djece i mladih.

Brojna istraživanja predviđaju da bi potražnja za STEM zanimanjima do 2024. godine mogla porasti za čak 30 posto. To znači da je usmjeravanje djeteta prema STEM obrazovanju, ako ono pokazuje interes za to područje, itekako dobra odluka. Uloga roditelja u poticanju djeteta je važna ako se uzmu u obzir i studije koje pokazuju da interes osnovnoškolaca za STEM opada pri kraju osnovnoškolskog obrazovanja. Upravo je to uzrast kada djeca odlučuju koju će srednju školu upisati, o čemu ovisi i njihov nastavak obrazovanja u visokoškolskom sustavu.

Interes za STEM studije u posljednjih nekoliko godina naglo je porastao, no na tržištu su i dalje deficitarna STEM zanimanja iz područja:

• tehnologije
• inženjerstva
• matematike
• medicine
• strojarstva
• računarstva
• elektrotehnike

Na navedenim zanimanjima temelje se takozvani „poslovi budućnosti” za kojima je potražnja prisutna već sada. Među takvim poslovima nalaze se:

• stručnjak za umjetnu inteligenciju,
• inženjer za robotiku i
• podatkovni znanstvenik